3 KRATKE MISTERIJE
Postoje misterije koje još uvijek intrigiraju znanstvenike i zaljubljenike u misterije. Evo neke od njih.
MORSKI LJUDI
Tijekom kasnog brončanog doba civilizacije su napredovale impresivnom brzinom na Egejskom moru i na istočnom dijelu Mediterana. Kraljevstva su nastajala, red je uspostavljen i napredna tehnologija tadašnjeg doba. Mikenci i Minonci su važna mjesta u Grčkoj i Kreti, a Hetiti su dominirali današnjom Turskom. Kanaanci su kontrolirali dio zemlje koji će postati sveto mjesto – Izrael, Libanon i Jordan. No, oko 1 200 pr. Kr. sve će se to promijeniti.
Za vrijeme jedne jedine generacije, sve će te civilizacije biti gotovo izbrisane s mape, a ono što je ostalo unazadilo se tisućama godina, gubitkom vještine pisanja, navijanja sata i sofisticiranost svoje umjetnosti, arhitekture i lončarstva.
Taj događaj dio je kolapsa brončanog doba i još je uvijek jedna od najvećih crnih točaka u materijalima povijesti. Jedan od uzroka tog bizarnog kolapsa bili su i misteriozni Morski ljudi – tehnološki inferiorni, nesvrstani strašni ratnici koji su otimali zemlju.
Problem je u tome što povjesničari imaju vrlo malo ideja odakle su ti ratnici došli ili što se dogodilo s njima nakon što su osvojili Egipat. Također je nejasno kako su Morski ljudi uspjeli pobijediti civilizacije s mnogo naprednijim oružjem.
No, bez solidnih zapisa iz tog vremena i sa samo nekoliko nepotpunih detalja o porijeklu ovih čudnih napadača, možda nikad nećemo znati tko su oni zaista bili.
BLAGO OAK OTOKA
Kroz povijest, nikad se nismo previše bavili pričama o zakopanom blagu, tajnim uputama i zamkama. No, jedna od najdugotrajnijih misterija vezanih za blago dolazi s malenoga otočića blizu obale Nove Škotske u istočnoj Kanadi.
Oak Island je dom takozvanoj „Jami s blagom”, nevjerojatno dubokoj jami s nevjerojatno razrađenom konstrukcijom, otkrivenoj 1795. godine.
Dva stoljeća iskapanja još nisu otkrila nikakvo blago, no ono što je otkriveno je zaista fascinantno. Ispod površine jame su naslage drvenih platformi, a još dublje i mehanizmi navodnjavanja i odvodnjavanja, formirani od podzemnih kanala koji vode do vode.
Prvi put kad je netko pokušao kopati dovoljno duboko, cijela je jama odmah potopljena i, u skladu s mehanizmom, voda će nadirati jednakom brzinom kojom ju izbacujete. Na dubini od 30 metara pronađen je ugraviran, kodiran kamen na kojem je pisalo: „Pet metara niže, dva milijuna funti”.
U potrazi za bilo čim što otok sakriva, jama s blagom privukla je pažnju stotine istraživačkih grupa, poput predsjednika Roosvelta koji kao mladić proveo ljeto tražeći blago. Zaista je to jedna povijesna zagonetka jer nemamo nikakav podatak niti naznaku tko je tu jamu iskopao, i moramo se upitati hoćemo li ikada saznati.
GOBEKLI TEPE
S vremena na vrijeme dogodi se otkriće koje nas tjera da ponovo promislimo o svemu što znamo o čovječanstvu i kako smo uspjeli doći ovdje gdje jesmo. Göbekli Tepe u Turskoj je zasigurno jedno od takvih otkrića. Nalazište locirano na planinskom prijelazu sastoji se od 200 stupova, otprilike 3 metara visokih i 20 tona teških, složenih u otprilike 20 krugova. Mnogi stupovi imaju ugravirane životinje predatore.
Ništa od ovog ne bi bilo iznenađenje da je to napravljeno, recimo 2 000 pr. Kr., ali Göbekli Tepe je sagrađen prije više od 13 ooo godina, što ga čini starijim od Stonehengea za više od 8 000 godina. Postojanje ovog nalazišta potpuno zbunjuje sva konvencionalna gledišta na uspon civilizacije. Ideja religioznog spomenika koji su izgradili lovci-sakupljači ne slaže se ni sa znanjem o lovcima-sakupljačima, ni sa znanjem religijskih spomenika. Prije otkrića nalazišta, vjerovali smo da ljudi tog vremena nisu imali kompleksan sustav simbola, društvene hijerarhije i podjelu rada – tri važne stavke za izgradnju 89-metarskog masivnog hrama.
Službena religija pojavljivala se jedino nakon što je agrikultura proizvela takve društvene relacije (ili se barem tako smatralo). Međutim, pronalaskom Göbekli Tepe sugerira se da je doba izgradnje hramova očito dalje u prošlosti ili je možda bilo potrebno izgraditi sveto mjesto na kojem su u počecima lovci-sakupljači organizirali radnu snagu, kako bi se smjestili na jednom mjestu, blizu stabilnih izvora hrane, te bi se s vremenom počeli baviti agrikulturom.
No, postojanje ovog nalazišta daje mnogo više pitanje nego odgovora. Kako je nomadskom čovjeku iz neolitika uspjelo organizirati radnu snagu potrebnu za završetak ovog spomenika? Zašto je sagrađen? Zašto je stariji od drugih sličnih struktura i to tisućama godina? Iskapanja su u Göbekli Tepe počela 1996. godine, te je većina nalazišta još uvijek pod zemljom, no zasad će još uvijek neka pitanja ostati neodgovorena.
BLAGO KONFEDERACIJE
1865. je godina i Američki građanski rat približavao se kraju. Dok je vojska Unije marširala krajnjim putem pobjede, tajnik Konfederacije koji je bio odgovoran za blago, George Trenholm, po posljednji je put htio sačuvati južnjačko blago – likvidirao ga je. Iako je značajna količina zlata, srebra i dragulja povedena s predsjednikom Jeffersonom Davisom i njegovim ljudima kad su napustili Richmond, kad su uhvaćeni, blagu nije bilo ni traga (osim nekoliko novčanica Konfederacije). Najnevjerojatniji dio je nestanak 4 tone meksičkih srebrnih dolara koji su jednostavno nestali.
Deseci teorija pletu se oko ovog događaja kako bi objasnile gdje je nestalo blago. Jedna od teorija kaže da su plantažeri podijelili blago između sebe i potom ga zakopali, čekajući dan kad će se Jug ponovo uzdići. Mnogi vjeruju da je srebro pokopano u Danvillu u Virginiji. Drugi pak tvrde da je blago povjereno tajnom društvu „Vitezova zlatnog kruga”, kako bi mogli financirati drugi građanski rat u budućnosti. No, istina je da je stvarna sudbina blaga Konfederacije – nepoznata.
